Gubici u razvoju prouzrokovani katastrofama, kao i izloženost stanovništva i BDP-a opasnostima, kontinuirano su u porastu u BiH. Zemlja je izložena raznim prirodnim opasnostima od kojih su najuobičajenije opasnosti od nastanka poplava, suše, toplotnih valova, šumskih požara i klizišta, kao i opasnosti od katastrofa prouzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Regija zapadnog Balkana je izložena seizmičkim opasnostima koncentriranim oko rasjednih linija. U prosjeku, svake tri godine se dogodi barem jedan zemljotres intenziteta VII stepeni na Medvedev–Sponheuer–Karnik (MSK) skali, svakih petnaest godina 13 zemljotresa intenziteta VIII stepeni i svakih šest godina zemljotres intenziteta IX ili više stepeni.
Poplave su najizazovnija opasnost koja se najčešće ponavlja u regiji zapadnog Balkana. Poplave se dešavaju u gotovo svim riječnim slivovima u regiji. S jedne strane, predvidive poplave imaju pozitivnu ulogu u pogledu egzistencije kompletnih zajednica, dok s druge strane, nepredvidive i teške poplave dovode usjeve, zdravlje i egzistenciju u opasnost. Iako se poplave dešavaju u toku cijele godine, uglavnom se javljaju na uzvišenjima i nizinskim predjelima u proljeće, u vrijeme visokih nivoa padavina i otapanja snijega na planinama. Obimne kiše tokom jeseni također mogu prouzrokovati poplave nakon izlijevanje rijeka iz korita; takve poplave često traju kraće, ali se dešavaju iznenada, uz visok nivo protoka vode. Osim toga, bujične poplave su uobičajene u planinskim područjima, a ponekad mogu prouzrokovati i blatne tokove. Masivne poplave u BiH u maju 2014. godine pogodile su jednu četvrtinu teritorije zemlje i oko milion njenih građana, odnosno 27% od ukupno 3,8 miliona stanovnika.
Suše i toplotni valovi su postali rasprostranjeni i destruktivni. Sjeveroistočni dio zemlje je skloniji pojavi suša. Suša iz 2002. godine je bila najgora u posljednjih 120 godina zbog koje je zabilježen pad poljoprivredne proizvodnje u zemlji za 60%, što je izazvalo tešku krizu u snabdijevanju hranom.
Klizišta predstavljaju neprestanu i dobro poznatu opasnost u BiH, kao i složen i sve veći problem za nadležne organe vlasti na svim nivoima, kao i za ugrožene zajednice. U Procjeni rizika za BiH, koju je Vijeće ministara usvojilo 2012. godine, evidentirano je preko 1.800 aktivnih klizišta širom zemlje. Nelegalna izgradnja kuća na padinama ili duž riječnih obala jedan je od glavnih razloga za povrede i smrt uslijed pokretanja klizišta. Osim toga, nepostojanje prostornog planiranja i geološke analize razlog je za neodrživi teritorijalni razvoj i ulaganja u infrastrukturu, što dugoročno povećava rizik od pojave klizišta.
Brojni izazovi s kojima se zemlja suočava nakon rata, skupa s političkim zastojem i slabom ekonomskom situacijom, stavlja rizike od katastrofa koji se tradicionalno vežu za civilnu zaštitu, na dno liste prioriteta, za koje, kao takve, nikada ne postoji dovoljan politički interes.
Iako se razorne poplave koje su zadesile zemlju u maju 2014. godine ubrajaju među najgore prirodne katastrofe u BiH, prognoze klimatskih promjena predviđaju ubrzanje fenomena ekstremnih vremenskih prilika u narednim godinama, čije će posljedice biti čak veće poplave i suše. Opasnosti, kao što su seizmički rizik te rizik od pojave požara i klizišta, prijete BiH i doprinose povećanim gubicima uslijed katastrofa u zemlji, zbog čega nameću potrebu za multi-hazardnim pristupom kojim se integriraju klimatske promjene u sve intervencije na smanjenju rizika od katastrofa.
UNDP je od 2004. godine progresivno uključen u aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa, koristeći svoje globalno stečeno znanje i ekspertizu. U toku perioda 2004.-2005. UNDP je proveo projekat pod nazivom Urgentna pomoć područjima pogođenim poplavama u cilju smanjenja štete nastale uslijed ‘prirodnih nesreća’. Nakon toga, 2007. godine, UNDP je pokrenuo i djelotvorno proveo projekat pod nazivom Izgradnja kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, kroz koji je podržano usvajanje Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH i formiranje Koordinacionog tijela za upravljanje rizicima. Godine 2009. je UNDP kroz Globalni program identifikacije rizika, skupa s relevantnim entitetskim institucijama, pokrenuo intervenciju čiji je cilj bio jačati institucionalne kapacitete za procjenu rizika od katastrofa. Te aktivnosti su kulminirale kompletiranjem Procjene rizika za BiH 2012. godine.
Sistem UN-a je odigrao ključnu ulogu u provedbi opsežnog programa za oporavak od katastrofe koji je uslijedio nakon procjene potreba nakon poplava u maju 2014. godine. U junu 2014. godine UNDP je inicirao osmišljavanje intervencije ranog oporavka čiji je cilj bio podržati normalizaciju i stabilizaciju osnovnih javnih usluga, obnovu stambenog prostora, ublažiti opasnosti nakon krize i obnoviti egzistenciju. UNDP je uspio podržati organe vlasti u Bosni i Hercegovini i zahvaljujući svom prisustvu na terenu, efikasnosti i znanju, povjereni su mu mobiliziranje, koordinacija i djelotvorna dostava financijskih resursa za oporavak. U partnerstvu s EU i drugim bilateralnim parterima, objedinjen je financijski paket u vrijednosti od 80 miliona USD (primarni financijski doprinos EU) za potrebe integrirane intervencije oporavka u periodu 2014.-2015. godina.
Nastojanja u pravcu oporavka su bila popraćena važnim projektima za jačanje otpornosti koje je proveo UNDP, integrirajući smanjenje rizika od katastrofa kao koncept koji prožima sve druge oblasti. Sve ove inicijative su povezane s krovnim Akcionim planom UNDP-a u BiH za smanjenje rizika od katastrofa. Od maja 2014. godine UNDP provodi koncept smanjenja rizika od katastrofa, uključujući i aktivnosti na prilagođavanju klimatskim promjenama, u vrijednosti od preko 13 miliona USD, na svim nivoima vlasti, uz podršku sudionika na lokalnom nivou i donatora (Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Republika Češka, Italija, Bosna i Hercegovina, EU, Švicarska, Švedska, GEF). Naša nastojanja se kreću od građevinskih radova na sanaciji klizišta i sprječavanja nastanka poplava u lokalnim zajednicama do integriranja smanjenja rizika od katastrofa u strategije razvoja, obuke općinskih zvaničnika, izrade planova zaštite i spašavanja, jačanja zakonskih okvira i sistema ranog upozoravanja i doniranja opreme upravama civilne zaštite. Kroz naš fokus promoviramo savremeno shvatanje smanjenja rizika od katastrofa koje poučava da su katastrofe rezultat loših razvojnih odluka i ne mogu ih riješiti samo uprave civilne zaštite. Važno je istaknuti naša nastojanja da se uspostave novi okviri, uvedu novi alati i praktično znanje, kao što je sistem analize rizika od katastrofa (DRAS), dostupan na http://dras.undp.ba/, koji subjektima odlučivanja na nivou općina i građanima omogućava besplatan pristup naučnim podacima o opasnostima od katastrofa kako bi povećali svijest o rizicima od katastrofa na određenom lokalitetu.
